Ocjena: / 4
LošeOdlično 

Amerikanci protiv građanske BiH

Piše: Pejo Gašparević

Hoće li se Sjedinjene Američke Države ambicioznije uključiti u stvaranje nove unutarnje organizacije BiH?  To pitanje je potaknuto najnovijim oglašavanjem američkog veleposlanika u našoj zemlji Charlesa Englisha. On je ponovio ranija američka protivljenja odcjepljenju Republike Srpske i stvaranju trećeg entiteta, ali je ovaj puta ustao i protiv zamisli o građanskoj BiH toliko omiljenoj u sarajevsko - bošnjačkom krajoliku. Po Englishovom tumačenju građanska država u teoriji možda zvuči dobro ali se boji "da taj koncept danas u BiH ne bi mogao funkcionirati".

Američki veleposlanik naglašava da u državi kao što je BiH "mora postojati sustav balansa i provjere". Ovom sugestivnom dijagnozom English je javno upro prstom u manjkavosti  sustava što do sada i nije bila navika zapadnih dužnosnika. Zauzimanjem američkog diplomate za "sustav balansa i provjere" zapravo implicite se priznaje da u sadašnjem sustavu BiH nema balansa niti provjere. Nije netočno ako se kaže da odsustvo "balansa i provjere" u BiH najneugodnije pogađa hrvatski narod. Nepostojanjem "balansa i provjere"  Hrvati kao politički čimbenik u Republici Srpskoj gotovo da i ne postoje, a u Federaciji zbog zanemarivanja "balansa i provjere" Bošnjaci gotovo da mogu vladati tim entitetom bez osvrtanja na volju Hrvata.

Tako debalansirana (neuravnotežena) BiH nema sustavne kapacitete za uključenje u Europsku uniju.  Stoga je English posve u pravu kada upozorava da će "BiH morati pokazati svojim europskim partnerima s kakvom državom želi ući u EU". Nešto slobodnijom interpretacijom Englishovog zagovaranja "sustava balansa i provjere" može se reći da to ima i prizvuk otvaranja novih političkih mogućnosti za Hrvate u BiH.  Drukčije rečeno, sada se stvaraju predispozicije da Hrvati u BiH, politički inteligentnije no što je to bio ranije slučaj, sudjeluju u oblikovanju  izbalansiranog (uravnoteženog) sustava u kojem bi se uklanjala njihova neravnopravnost.  Čini se kako bi stvaranjem svehrvatske institucije, primjerice Hrvatskog foruma BiH - koji bi stekao ovlasti odlučivanja o pitanjima od "vitalnog nacionalnog interesa",  bio ustoličen politički kompas za jamčenje dviju stvari: da Hrvati u BiH više neće (za)lutati ali i da ih nitko drugi ne može navesti na krivi smjer.

Nakon nedavne Bushove posjete Zagrebu, za vrijeme koje je (ne)izravno problematizirana neravnopravnost Hrvata u BiH, stvaraju se okolnosti za oštrije brušenje stava hrvatskih političara u BiH.  U politici je kao u sportu - postoje poeni koji donose preokret.